Domaći vinari na strana tržišta plasirali su u prvom polugodištu razna vina u vrijednosti od 4,15 miliona KM što je za 3,25 odsto više nego lani, a proizvođači se rastu nadaju i u narednom periodu s obzirom da na jesen očekuju dobru i kvalitetnu berbu grožđa.
U Spoljnotrgovinskoj komori BiH kažu da je rast izvoza vina u ovoj godini bio skromniji u odnosu na prethodne godine, ali da je ohrabrujuće to što dolazi do stabilizacije vrijednosti izvoza i rasta prosječne cijene.
- To ukazuje na bolju tržišnu pozicioniranost domaćih vina - ističu iz Komore i navode da su najveća izvozna tržišta za vina iz BiH i dalje Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Njemačka, dok je Švedska nova na listi.
Hrvatska, kao i prethodnih godina, čini najveći udio izvoza od 65 odsto.
- Analiziramo li kretanje vrijednosti po količini izvoza tokom prvih šest mjeseci 2022/2023. godine, evidentno je da se prosječna izvozna cijena jednog kilograma vina povećala sa 2,67 KM u 2024. na 3,39 KM u 2025. godini - napominju iz Komore i dodaju da je uvoz vina zabilježio rast od 16,99 odsto, dostigavši za šest mjeseci 2025. godine 23,80 miliona KM.
Izvoznim rezultatima u ovoj godini i te kako su zadovoljni u trebinjskim "Podrumima Vukoje 1982", vodećoj vinariji u regionu.
- S obzirom na prošlogodišnju berbu i nešto manje prinose grožđa zbog suše, što je uticalo na limitiranost u proizvodnji vina kada je riječ o količinama, ali kvalitet je bio izuzetan, mi smo i ove godine ostvarili značajne izvozne rezultate. Dobili smo velike međunarodne nagrade kao potvrdu kvaliteta, te ostvarili saradnju sa većim brojem restorana koji se nalaze na prestižnom "Mišlenovom vodiču". Veliki broj restorana u Engleskoj, Holandiji, Njemačkoj, Austriji koji imaju dvije, tri "Mišlenove zvjezdice" u ponudi imaju naša vina, a pored Evrope, prisutni smo i na tržištu Azije i SAD - rekao je za "Glas" vlasnik "Podruma Vukoje" Radovan Vukoje navodeći da će i ove jeseni, po svim prilikama grožđe biti vrhunskog kvaliteta što će rezultovati i istim takvim vina.
I direktorica vinarije "Jungić" iz Čelinca Marijana Jungić za "Glas" navodi da trenutno stanje u njihovim vinogradima obećava, te da bi mogli imati izuzetno kvalitetu berbu.
- Vinogradarski posao je takav da se do zadnjeg momenta ne može ništa sa sigurnošću znati jer sve zavisi od vremenskih uslova, ali se nadamo da će nas vremenske neprilike zaobići i da će godina biti dobra. Naš plan za ovu godinu je da zadržimo proizvodni nivo kao prethodne dvije godine, to je oko 70.000 litara vina. A što se tiče plasmana, on je na nivou prošle godine, nije došlo do značajnijeg obima rasta posla. Vina smo plasirali u Srbiju i Crnu Goru. U drugom dijelu godine, pogotovo na samom kraju, kada je i najveći obim posla, očekujemo veći i brži plasman - rekla je Jungićeva.
Problemi
Osvrćući se na probleme domaćih vinara, Radovan Vukoje, koji je i predsjednik vinara BiH, udruženja koje djeluje kao grupacija u sklopu Spoljnotrgovinske komore BiH, kaže da se i dalje čeka implementacija Zakona o vinu te da primjenu koče podzakonski akti.
- Ono što nas takođe muči je nemogućnost konkurisanja za sredstva iz Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj (IFAD). Kolege iz Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Slovenije i Hrvatske imaju tu mogućnost, a mi smo praktično jedini u regionu koji ne možemo koristiti sredstva IFAD-a zbog složenih struktura državnog aparata. Jako nam je bitno da se otklone sve prepreke kako bismo dobili mogućnost da konkurišemo za novac iz tog fonda, jer bi nam to omogućilo podizanje novih zasada i implementiranje nove tehnologije - pojasnio je Vukoje.